Aktuelno

Da li treba da konkurišete za posao za koji niste kvalifikovani?

05.08.2022.

Odgovor na ova i slična pitanja je kompleksan jer postoji mnogo različitih kategorija poslova i veština koje se za njih traže. Mudrost u ovom slučaju nije u tome „prijavljujem se za sve redom jer ko zna, možda se čudo danas dosađuje“ nego u tome da sagledate za koje oglase ima, a za koje nema smisla da ulažete energiju.

Šta ako je formalno obrazovanje ključni uslov?

Ukoliko se u oglasu između drugih znanja (npr poznavanje stranog jezika i rada na računaru) traži i konkretni obrazovni profili tipa: građevinski inženjeri, arhitekte, doktori medicine, hemijski laboranti, farmaceuti i sl. onda je prilično jasno da je formalno obrazovanje ključno i da ako niste iz ove obrazovne strukture ljudi ne treba da se prijavite na oglas. Ovde ne važi ni ono „pokušaj, šta te košta“ jer shvatate da za npr Hirurga nije dovoljno da budete Medicinska sestra (tehničar) pa da taj posao „usput“ naučite da radite. Iako je ovo najplastičniji primer, na isti način ovo pravilo može da se primeni i na Građevinske tehničare.

Sa druge strane ima mnogo sivih zona koje bi mogle različito da se tumače:

Od hobija do posla

Postoji niz zanatskih i sličnih poslova koji se nauče iz ljubavi i/ili hobija (ili uz roditelje koji se time bave) koje možete savladati bez obzira na završenu školu. U sopstvenom dvorištu imamo primer koleginice koja je završila ekonomiju, a paralelno se bavi izradom nakita, ukrasa za jelku, dizajniranjem podmetača za čaše, tacni i još mnogo drugih divnih stari… Sa druge strane, znamo za primer ekonomiste koji je razvio mobilnu aplikaciju preko koje pronalazite adekvatnu pomoć na putu u slučaju da vam je ona potrebna.Tu je i mnogo primera gde su novinari i hemičari zakoračili u svet gastronomije.

Poslovi „opšteg“ karaktera

Tu su i oni opšti poslovi za koje ste „krojeni“ a koji ne zahtevaju neka usko fokusirana znanja (administrativni radnici, trgovci…). Ključ uspešnog konkurisanja na ovakve oglase je da istaknete sva ona znanja i iskustva koja bi vas prikazala u svetlu osobe koja zaista ima „šlifa“ i potencijalnog iskustva u obavljanju ovih poslova. Ne zaboravite da je CV dokument koji će vas “prodati“ i u njemu sve činjenice treba da rade u vašu korist i da dokazuju ono u šta verujete – a to je da ćete vi biti odličan kandidat za ovo radno mesto.

Srodna radna mesta

Ukoliko imate radnog iskustva u jednoj branši a naiđete na oglas koji vas je privukao iz neke slične/srodne branše (mediji, PR, marketing i sl.) – okušajte svoju sreću. Logično je pretpostaviti da, u ovom slučaju, posedujete neka opšta znanja koja su prenosiva i da bi samim tim mogli raditi u ovom skupu poslova bez većih problema (sa nešto manje potrebe za učenjem i adaptiranjem). Novinari češto zavire u oblast PR, copywriteri su često u marketingu i sl.

Šta ako niste perfektan kandidat?

Kod odluke da li da se prijavite na neko radno mesto ili ne, razmislite šta je ključan uslov za obavljanje posla (nekada, doduše, to neće biti samo jedna stvar). Razmislite da li možete da obavljate taj posao ili ne. Nećete uvek biti onaj savršeni kandidat sa 100% poklapanja ali ako ste uboli onih (na primer) ključnih 80% vaše šanse za zaposlenjem su velike (naravno, zavisi i od drugih prijavljenih kandidata). Isto tako ako postoji ključni uslovi u oglasu na koje ne odgovarate sasvim (iz bilo kog razloga), ali postoji velika želja da se ta znanja nauče – konkurišite. Uslov da uspete jeste da u CV-ju i propratnom pismu vaša motivacija bude kristalno jasna i da se zaista potrudite da „nacrtate“ poslodavcu zašto bi baš vi bili idealan kandidat za njih.

U ovu grupu poslova bih svrstala i sva ona znanja za koje formalno obrazovanje i nije moglo da vas pripremi jer još uvek ne postoje obrazovni profili u školama (IT struka i sl.) a vi ste u tome odlični. Ukoliko je ovo slučaji kod vas, prilikom konkurisanja na oglas, pošaljite portfolio svojih radova kako bi poslodavac imao uvid u vašu „kvalifikovanost“.

Zaključak

Ne postoje uvek jasna pravila kada su u pitanju kvalifikacije kandidata i to da li treba da se na određene oglase prijavljujete ili ne. Ono što uvek može da vam bude mapa za snalaženje je sam oglas. Zapravo, prateći ključne stvavke koje poslodavac traži da kandidat poseduje, možete da dobijete odgovor na pitanje da li ste kvalifikovan za ovaj posao ili ne. Ukoliko CV formulišete i napišete tako da redom odgovara na sve (ili bar na ključne stavke) u oglasu, vi poslodavcu pišete „potvrdu“ da ste vi kandidat kog bi trebao da zaposli.

Pokušajte stoga da prvom narednom oglasu koji vam bude zanimljiv pristupite sa pitanjem: da li ja ovo mogu i želim da radim. Ako ste iskreni sa sobom a odgovor je „Da“ – sjajno, više ćete se potruditi da u CV-ju prezentujete zbog čega ste baš vi idealan kandidat. Ako je pak odgovor „Ne“ – opet sjajno, nećete trošiti energiju na prijavu za posao za koji realno nemate izgleda i posvetićete se stvarima koje imaju više smisla za vas.

 

Preuzeto sa: https://poslovi.infostud.com/blog/da-li-treba-da-konkurisete-na-poslove-za-koje-niste-kvalifikovani/