Pitanje savetnici

Uhvatila me panika pred prijemni

Imam jedan problem... Sad sam maturant i planiram da upišem prava... Uhvatila me je panika pred prijemni jer ipak, od njega zavisi dobar deo moje budućnosti. A + me plaši to što mi svi kažu da su prava jakooo teška, da se završavaju 10ak godina i sl. Ja jesam odličan učenik, ali opet... Šta vi mislite o tom fakultetu, da li imam razloga za paniku? :)

943
pre 12 godina

Odgovor savetnice:

Panika u blažem obliku ili neki vid straha, nesigurnosti, neizvesnosti... normalan je sastavni deo situacije u kojoj se nalaziš. Potpuno je normalno da preispituješ svoju odluku, da razmišljaš o njoj. To je zapravo jako koristan proces.

Sa jedne strane ta energija koja struji tvojim telom i glavom bi trebalo da te usmeri na rad i da ti da odlučnosti i motivacije da uradiš nešto dobro za see i daš sve od sebe u ovom momentu. A sa druge strane dobro je da se preispituješ, pošto još imaš vremena, ali na način koji je koristan za tebe. To znači da to ne bude samo neko puko prebiranje, jao jesam li/ nisam li/jesam li....itd. Već da sedneš i prebereš koje posledice tvoja odluka ima, a to znači: ok izabrala sam pravo, prijemni je takav, predmeti su ti i ti, priča se da je težak (uzgred o tome bi trebalo da pričaš i sa nmlađim studentima zato što je program izmenjen zadnjih godina, pa da vidiš šta oni misle), koja zanimanja su mi opcija posle ovog faxa, da li mi se sviđa ta ponuda, da li je to nešto što želim da radim.

Jako je bitno da si svesna posledica svoje odluke zato što ćeš tako biti sigurnija u nju.

Što se težine faxa tiče, sigurno nije lak. Sa pravnog ima različitih iskustava. Ima briljantnih studenata ima i onih koji studiraju po 10 godina. Još kada sam ja bila student za pravni je važilo da se JAKO potrudiš za prvih nekoliko ispita. Da prvu godinu odradiš punom parom. To je zato što profesori tamo skoro obavezno gledaju u indeks kada odgovaraju i daju ti ocenu. Puno je đaka, oni ih ne poznaju, ispituju danima i verovatno da im je teško da se koncentrišu i da procenjuju koliko u detalje ko zna, i onda gledaju u indeks.

Osim toga, na prvoj godini se više potrudiš, ideš redovno na predavanja, vežbe, trudiš se da te zapamte iz te mase studenata (to je verovatno jedan od problema tog faxa, to što ima jako puno studenata).

Dakle, pravog razloga za paniku nema. Moraš biti svesna i spremna da te čeka mnogo veći rad i angažman nego u školi, ali sebi možeš pomoći tako što ćeš 1. godinu posvetiti faksu pre svega i onda ostatak studija sebi olakšati. To naravno nije tek tako lako, zato što ćeš upoznati puno ljudi, možda i novi grad, ne zan odakle si, puno novih iskustava. Ali ti sebe s vremena na vreme podsećaj zašto si tu i ne dozvoli da ti sve to odvuče pažnju, društvo će biti tu i sledeće godine, i svi ostali izazvi (kafići, izlasci...) će biti tu i čekati te sve vreme studija.

Pokušaj da se družiš sa onima koji imaju dobre radne navike da bi ste možda zajedno i učili i spremali ispite. Ta mala žrtva će biti vredna truda. Posle ćeš imati više vremena i za sebe i sve. Sa pravnim imaš i taj problem što može da te navede da se ponašaš kampanjski, pa budi toga svesna i predupredi to tako što ćeš učiti na vreme. Bitno je da ne dozvoliš sebi kad krene fax da uđeš u nekakav negativni krug. Biće to sve ok, samo nemoj sebe previše maziti i popuštati:) 16 Apr 2010