Baza zanimanja

Urednik/ica novinske kuće

Dobri novinari biraju oblast o kojoj će izveštavati i stalno usavršavati svoje znanje o njoj, te se ne dovode u situaciju da danas izveštavaju o poplavama u Banatu, a sutradan o odlukama koje donesi Savet bezbednosti UN. Ipak, i to se dešava, zato treba biti spreman na sve – imati široko opšte obrazovanje, a još važnije od toga – veštinu da brzo saznamo ono što se od nas traži, zato se kaže da novinari ne moraju da znaju sve, ali moraju da znaju ko zna. Urednik mora da bude vrlo dobro informisan, on svakodnevno prati rad svojih novinara i odlučuje koje će vesti biti najpodobnije za objavljivanje, u skladu sa interesovanjem javnog mnjenja
novinama, nedeljniku, magazinu i sličnim štampanim medijima
Seminari o istraživačkom i veb novinarstvu, pisanju i izveštavanju, zatim o menadžmentu.
Volonterski novinar u studentskom listu, reporter, dugogodišnji novinar, asistent urednika pa urednik.
preko 3 godine
do 60 sati nedeljno
Radno vreme je fleksibilno.
  • Komunikacijske (veštine međuljudske interakcije)
  • Istraživačke
  • Energičnost
  • Misaonost
  • Radoznalost
Fleksibilno radno vreme, sticanje važnih kontakata, uključenost u aktuelna zbivanja, dinamičnost, uvek si na izvoru informacija
Stres, pritisak političke elite, opasnost pri izveštavanju, dugi radni sati i rad do kasno u noć, često neadekvatna zarada
Kada govorimo o fakultetskom obrazovanju za novinara to ne podrazumeva da novinar mora nužno da završi studije novinarstva, medija ili komunikacije. Novinarstvom se odlično može baviti i neko ko završi neki drugi fakultet – na primer verovatno je da će dobar poznavalac filma, sa diplomom Fakulteta dramskih umetnosti i dobro razvijenom novinarskom tehnikom pisati odlične filmske kritike ili da će se novinskom rubrikom o stanju u privredi odlično baviti ekonomista.

Mnogi novinari napominju da novinarstvo čini praksa - iskustvo koje se stiče radom u redakciji i na terenu. Pored klasičnih radnih mesta u medijima – na televiziji, radiju i u novinama, postoji još mnogo različitih oblasti u kojima novinari mogu raditi. Budući studenti novinarstva često zaboravljaju jedno od najstarijih novinarskih radnih mesta – novinsku agenciju, ali i jedno od najnovijih – internet sajtove i portale. U svim ovim medijima novinari imaju mnogo prilika da razvijaju svoju karijeru – u različitim redakcijama (od politike, ekonomije, kulture i zabave do sporta i tehnologije) i na različitim pozicijama (reporter, fotoreporter, kolumnista, urednik, intervjuer, kritičar…)

Pored klasičnog rada u medijima novinari se često bave radom sa medijima, pa su tu najpopularniji odnosi sa javnošću. Takođe, novinari se mogu baviti i istraživanjem javnog mnjenja, marketingom, proveravanjem činjenica (fact checking), pronalaženjem vrednih izvora informacija, i drugim poslovima za koje su ključne veštine komunikacije.
U ovom poslu ima mogućnosti za napredovanje.
Uzimajući u obzir promene na tržištu rada, za ovo zanimanje će biti posla za 5 narednih godina.