Baza zanimanja

Doktor/ka medicine

Lekari se bave unapređenjem zdravlja, sprečavanjem bolesti, otkrivanjem bolesti, lečenjem bolesnika i medicinskom rehabilitacijom. Tokom studija i pripravničkog staža osposobljavaju se za rad na nivou primarne zdravstvene zaštite, odnosno za područje opšte medicine. Njihov posao uključuje dijagnostifikovanje bolesti i lečenje bolesnika koji traže pomoć u ordinaciji, u kući ili na mestu nesreće. Oni pregledaju svoje pacijente, uzimaju anamnezu (istoriju bolesti) pri čemu vode računa o telesnim, psihičkim i socijalnim aspektima bolesti, upućuju na analize, tumače dobijene rezultate i na osnovu toga dijagnostifikuju bolesti i povrede. Procenjuju hitnost i težinu bolesnikovog stanja, potrebu upućivanja na specijalističku obradu ili bolničko lečenje. Propisuju lekove i druge načine lečenja i prate tok bolesti i uspešnost lečenja. Radi osiguravanja celokupne zdravstvene nege sarađuju s drugim lekarima, posebno specijalistima kliničkih i drugih struka, patronažnim sestrama i sestrama u ustanovama za negu i rehabilitaciju u kući, fizioterapeutima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima.
Nadalje, oni prate zdravstveno stanje stanovništva na svom području i osiguravaju podatke za potrebe zdravstvene statistike. Vode brigu o unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti. Pritom utvrđuju rizike za zdravlje u načinu života i okruženju i predlažu, i zajedno s drugim zdravstvenim osobljem sprovode, mere za njihovo otklanjanje, što uključuje zdravstveno-vaspitne aktivnosti i saradnju s ključnim pojedincima i organizacijama u zajednici. Učestvuju i u posebnim programima – vakcinacija, mere prilikom epidemija i masovnih nesreća, mere za rano otkrivanje bolesti itd.
U bolnicama rade lekari koji su se specijalizovali za dijagnostifikovanje i lečenje određenih vrsta bolesti (npr. internisti, ginekolozi, psihijatri), za neke vrste dijagnostike (npr. radiolozi, mikrobiolozi, patolozi), za određene načine lečenja (npr. hirurzi) ili za rad s određenim starosnim grupama (npr. pedijatri, gerijatri). Neki lekari se bave pre svega istraživanjima koja doprinose razumevanju bolesti i pronalaženju novih načina lečenja. Nastava, praćenje zdravstvenog stanja stanovništva, definisanje zdravstvene politike, organizacija zdravstvene službe i razvoj zdravstveno-informacionih sistema još su neke mogućnosti za koje se lekari mogu odlučiti. Lekari opšte medicine, kao i većina lekara specijalista, može samostalno da obavlja privatnu praksu.
Bolnica, ambulanta, zdravstveni dispanzer, osiguravajući zavod.
Srednja medicinska škola
Poznavanje primene zakona o zdravstvenom obrazovanju.
Različiti seminari za usavršavanje lekara
Pripravnički staž, rad na klinici i u Domu zdravlja.

od 2 do 3 godine
do 60 sati nedeljno
Radno vreme je fleksibilno.
  • Administrativne
  • Istraživačke
  • Veština rada pod pritiskom
  • Pomagačke, humanističke
  • Komunikativnost
  • Skoncentrisanost
  • Udubljenost
  • Savesnost, odgovoronost
Human posao koji omogućava da pomognete drugima.
Nenapredovanje, pritisak, iscrpljivanje.
Radi se i vikendom i prekovremeno, može biti izuzetno stresan i naporan. U neposrednom su dodiru s bolesnicima i biološkim materijalom, pa stoga izloženi zarazi.
Lekarima specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijaliste, objavljene naučne i stručne radove i dobre rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih kadrova može se priznati naziv primarijus.
U ovom poslu ima mogućnosti za napredovanje.
Uzimajući u obzir promene na tržištu rada, za ovo zanimanje će biti posla za 5 narednih godina.